Prosječna plata u Srbiji

Sve informacije u ovom tekstu odnose se na tekuću, 2025. godinu, a prenosi ih Republički zavod za statistiku Republike Srbije.

Ovaj članak sadrži sledeće sekcije:

Ukratko o Srbiji

Republika Srbija je kontinentalna država koja se nalazi u jugoistočnoj Evropi, a prostire se na Balkanskom poluostrvu i jednim dijelom u srednjoj Evropi (Panonskoj niziji). Beograd je glavni grad Srbije, kao i njeno administrativno i ekonomsko središte. Prema popisu iz 2022. godine, na širem području grada živi oko 1,68 miliona stanovnika.

Srbija se prostire na 77.474 kvadratna kilometra (bez područja Kosova i Metohije), a prema popisu iz 2022. godine, ima 6.647.003 stanovnika. Republika Srbija je član Ujedinjenih nacija, Savjeta Evrope, Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) i ima status zvaničnog kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Država je vojno neutralna, a u Organizaciji Ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB) ima status posmatrača.

Ustavom Republike Srbije definisane su dvije autonomne pokrajine: Vojvodina i Kosovo i Metohija. Iako je Kosovo 2008. godine jednostrano proglasilo nezavisnost, koju je priznao dio međunarodne zajednice, Srbija ga i dalje smatra dijelom svoje teritorije.

Službena valuta je srpski dinar (RSD). Prema projekcijama za 2025. godinu, kurs će se kretati oko 117 dinara za 1 evro, održavajući dugogodišnju stabilnost.

Prosječne plate u Srbiji

Prema projekcijama za 2025. godinu, zasnovanim na podacima Republičkog zavoda za statistiku i trenutnim ekonomskim trendovima, prosječna neto mjesečna plata u Srbiji iznosiće oko 110.000 dinara (približno 940 evra).

Najveće zarade će i dalje biti u sektoru informacionih tehnologija, gdje će plate iskusnih programera i IT menadžera u prosjeku dostizati i do 250.000 dinara (oko 2.140 evra). Visoke plate takođe se očekuju za pozicije u višem menadžmentu (oko 180.000 dinara), finansijskom sektoru, vazdušnom saobraćaju i naučno-istraživačkim djelatnostima.

Među natprosječno plaćenim zanimanjima biće i građevinski inženjeri sa oko 125.000 dinara (1.070 evra), pravnici sa oko 140.000 dinara (1.200 evra) i farmaceuti sa oko 115.000 dinara (980 evra).

S druge strane, najniže plate će primati radnici u uslužnim djelatnostima, poljoprivredi i pojedinim granama prerađivačke industrije poput tekstilne (krojači, šivači). Njihove zarade će se kretati u rasponu od 55.000 do 70.000 dinara (470 – 600 evra), što je u skladu sa očekivanim iznosom minimalne zarade. U ovu grupu spadaju i radnici u ugostiteljstvu (konobari, pomoćni kuvari) i trgovini na malo (prodavci, magacioneri).

Plate radnika u komunalnim djelatnostima iznosiće oko 75.000 dinara (640 evra), dok će zarade poštara biti oko 80.000 dinara (680 evra).

serbia

Demografija

Prema popisu iz 2022. godine, ukupan broj stanovnika Srbije (bez Kosova i Metohije) iznosi 6.647.003, a gustina naseljenosti je oko 86 stanovnika po kvadratnom kilometru. Stanovništvo na Kosovu i Metohiji nije obuhvaćeno ovim popisom.

Srbija se i dalje suočava sa negativnom stopom rasta populacije, jednom od najizraženijih u Evropi, dok je stopa fertiliteta oko 1,5 djece po majci. Prosječan životni vijek je produžen i iznosi oko 76 godina.

Srbi su najveća etnička grupa sa 5.360.239 stanovnika, što čini 80,6% ukupne populacije. Najveće nacionalne manjine su Mađari (184.442), Bošnjaci (153.801) i Romi (131.936), iako se nezvanično procjenjuje da je broj Roma znatno veći. Ostale značajnije manjine uključuju Hrvate, Slovake, Albance, Crnogorce, Vlahe i druge.

Preko 61% populacije živi u urbanim sredinama. Srbija ima jedan grad sa više od milion stanovnika (Beograd) i još tri grada sa više od 100.000 stanovnika (Novi Sad, Niš, Kragujevac).

Prema vjerskoj pripadnosti, 81,1% stanovništva (5.387.426) izjasnilo se kao pravoslavci. Slijede katolici sa 3,9% i muslimani sa 4,2% stanovništva.

Ekonomija

Prema ekonomskim projekcijama, Srbija će u 2025. godini imati rast bruto domaćeg proizvoda od oko 3,5%. Ekonomski rast u regionu jugoistočne Evrope će se nastaviti, sa prosječnom stopom rasta koja se procjenjuje na oko 3,2%.

Uslužne djelatnosti dominiraju ekonomijom sa oko 63% udjela BDP-a, a prate ih industrija sa oko 31% i poljoprivreda sa oko 6% udjela u BDP-u. Ukupan broj zaposlenih broji oko 2,8 miliona stanovnika, od kojih je preko 62% zaposleno u uslužnim djelatnostima, oko 14% u poljoprivredi, a oko 24% radi u industrijskom sektoru.

Nezaposlenost je i dalje izazov za zemlju, a stopa nezaposlenosti se procjenjuje na oko 9%. Srbija ima nepovoljan trgovinski balans: uvoz nadmašuje izvoz za oko 20%. Najveća spoljnotrgovinska razmjena robe radi se sa članicama Evropske unije.

Poljoprivreda

Srbija ima povoljne prirodne uslove za razvoj poljoprivrede. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta je oko 5 miliona hektara, od čega se oko 3,45 miliona hektara odnosi na obradivo zemljište. U strukturi poljoprivredne proizvodnje, biljna proizvodnja (ratarstvo i voćarstvo) učestvuje sa oko 60%, a stočarstvo sa oko 40%.

Srbija je jedan od vodećih svjetskih proizvođača malina i šljiva, a najznačajniji usjevi su kukuruz, pšenica, suncokret, soja i šećerna repa. U stočarstvu dominira proizvodnja mlijeka, kao i svinjskog, goveđeg i živinskog mesa.

Vinogradarstvo je takođe važna grana, sa oko 22.000 hektara vinograda koji godišnje proizvedu desetine miliona litara vina. Najpoznatiji vinogradarski regioni su Fruška gora, Vršac, Župa, Šumadija (uključujući Topolu) i Negotinska Krajina.

Industrija

Najznačajniji industrijski sektori u Srbiji su automobilska industrija, rudarstvo i energetika, prehrambena industrija, elektronika, farmaceutska i tekstilna industrija.

Automobilska industrija, sa kompanijom Stellantis u Kragujevcu na čelu, ostaje ključni izvozni sektor. Proizvodnja novog električnog modela “Panda” koja je započela 2024. godine biće nosilac izvoza u narednim godinama. Srbija je značajan regionalni proizvođač uglja iz basena Kolubara i Kostolac. U sektoru rudarstva, proizvodnja bakra i zlata u Boru, pod upravom kompanije “Serbia Zijin Copper”, doživjela je ekspanziju i predstavlja jedan od najvažnijih izvoznih aduta.

Prehrambena industrija ostaje stub ekonomije, sa brojnim domaćim i stranim kompanijama. Svjetski brendovi poput PepsiCo, Nestlé, Coca-Cola, Heineken i Carlsberg imaju značajne proizvodne pogone u Srbiji.

Tekstilna industrija je privukla značajne strane investicije, a kompanije kao što su Benetton, Geox i Calzedonia imaju velike pogone širom zemlje. U farmaceutskoj industriji dominiraju domaći proizvođači, od kojih su najveći Hemofarm (dio njemačke STADA grupe) iz Vršca i Galenika iz Beograda, koji zajedno pokrivaju najveći dio tržišta.

Energija

Energetski sektor Srbije se tradicionalno oslanja na proizvodnju električne energije iz lignita, koji se eksploatiše u basenima Kolubara i Kostolac. Pored termoelektrana, značajan udio u proizvodnji ima hidroenergija, sa ključnim hidroelektranama na Dunavu i Drini. U skladu sa globalnim trendovima, Srbija je započela proces energetske tranzicije, sa sve većim ulaganjima u obnovljive izvore, prvenstveno u vetroparkove i solarne elektrane. Prirodni gas, čije je snabdevanje osigurano gasovodom Balkanski tok, igra važnu ulogu kao tranziciono gorivo u procesu smanjenja zavisnosti od uglja.

Turizam

Turizam u Srbiji je grana privrede u značajnom usponu, sa raznolikom ponudom koja privlači sve veći broj posjetilaca. Prema projekcijama za 2025. godinu, očekuje se da će broj turističkih posjeta premašiti 4,5 miliona, pri čemu broj stranih turista gotovo dostiže broj domaćih.

Turizam je fokusiran na nekoliko ključnih segmenata. Strani turisti najčešće biraju gradski turizam (city-break), prvenstveno Beograd i Novi Sad, privučeni kulturom, noćnim životom i manifestacijama. Domaći turisti se tradicionalno više okreću planinskim centrima i banjama.

Najpopularnija planinska odmarališta su Kopaonik, Zlatibor i Stara planina. U banjskom turizmu prednjače Vrnjačka Banja, Sokobanja i Banja Koviljača.

Manifestacioni turizam je takođe izuzetno razvijen, a najpoznatiji događaji su muzički festival EXIT u Novom Sadu i Sabor trubača u Guči, koji privlače stotine hiljada posjetilaca iz cijelog svijeta.

Tražite posao u Srbiji?

Ukoliko tražite svoj prvi posao ili novo radno mjesto u Srbiji pogledajte u nastavku nekoliko sajtova koji nude oglase za nova radna mjesta ili postavljanje vlastitog oglasa za zapošljavanje.

1. https://poslovi.infostud.com/
2. http://www.poslovi.rs/
3. http://www.posao-srbija.com/
4. http://www.nsz.gov.rs/live/trazite-posao/svi-poslovi
5. http://www.lakodoposla.com
6. http://www.nadjiposao.rs/
7. http://www.klikdoposla.com/
8. http://www.zaposlimo-srbiju.com/
9. http://www.sljaka.com/
10. http://www.halooglasi.com/posao/
11. http://www.oglasiposao.info/