Prosječna plata u Hrvatskoj

Sve informacije u ovom tekstu odnose se na tekuću, 2025. godinu, a prenosi ih Državni zavod sa statistiku (DZS) Republike Hrvatske.

Ovaj članak sadrži sledeće sekcije:

• Prosječna plata u Hrvatskoj
• Uopšteno o Hrvatskoj
• Ekonomija
• Turizam
• Infrastruktura
• Demografija
• Posao u Hrvatskoj

Prosječna plata u Hrvatskoj

Prema informacijama koje prenosi Državni zavod za statistiku (DZS), prosječna mjesečna neto plaća po zaposleniku u pravnim osobama u Hrvatskoj za travanj 2024. iznosila je 1.323 eura.

Najveća prosječna neto plaća isplaćena je u djelatnosti proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka i iznosila je 2.719 eura. Slijedi zračni prijevoz (aviosaobraćaj) s prosjekom od 2.122 eura.

Radnici koji rade u djelatnosti računalnog programiranja, savjetovanja i srodnih djelatnosti imaju prosječnu plaću od 1.961 euro, dok zaposleni u financijskim uslužnim djelatnostima (osim osiguranja i mirovinskih fondova) zarađuju 1.879 eura.

U iznosima većim od 1.800 eura prosječna plaća isplaćuje se i u vađenju sirove nafte i prirodnog plina (1.810 eura) te u upravljačkim djelatnostima i savjetovanju u vezi s upravljanjem (1.812 eura). Telekomunikacije imaju prosjek od 1.564 eura, a marketing (promidžba i istraživanje tržišta) 1.706 eura.

U odnosu na spomenuta zanimanja, najniže prosječne plaće isplaćuju se radnicima u proizvodnji odjeće (848 eura), zaštitnim i istražnim djelatnostima (875 eura) te u uslužnim djelatnostima u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika (911 eura).

Uopšteno o Hrvatskoj

Republika Hrvatska je demokratski uređena evropska država smještena na razmeđi Srednje i Jugoistočne Europe. Glavni i najveći grad je Zagreb. Hrvatska se prostire na 56.594 kvadratna kilometra, a ima raznoliku, uglavnom kontinentalnu i mediteransku klimu. Hrvatska jadranska obala broji više od hiljadu ostrva. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine, zemlja ima 3.871.833 stanovnika, većinom Hrvata, a dominantna religijska opredijeljenost je rimokatolicizam.

Ova zemlja je članica Ujedinjenih naroda (UN), Vijeća Evrope, Svjetske trgovinske organizacije (WTO), Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OESS) i Organizacije Sjevernoatlantskog pakta (NATO). Hrvatska je postala 28. članica Evropske unije 1. jula 2013. godine, a 1. januara 2023. godine pridružila se Schengenskom prostoru i Eurozoni, uvodeći euro kao službenu valutu. Uslužni sektor, predvođen turizmom, dominira hrvatskom ekonomijom, a slijede ga industrijski sektor i poljoprivreda. Turizam je najznačajniji izvor prihoda, a Hrvatska se ubraja među najpopularnije svjetske turističke destinacije.

Ekonomija

Hrvatska ima razvijenu tržišnu ekonomiju s visokim dohotkom. Udio izvoza robe i usluga u BDP-u značajno je porastao i u 2023. godini iznosio je preko 50%, što ukazuje na znatno veću otvorenost ekonomije nego prije.

Prema podacima za maj 2024. godine, stopa registrovane nezaposlenosti iznosila je 4,9%, što je drastično smanjenje u odnosu na ranije periode. U strukturi zaposlenosti, oko 1,5% radne snage zaposleno je u poljoprivredi, oko 27% u industriji, dok najveći dio, oko 71,5%, radi u uslužnim djelatnostima (što uključuje trgovinu, turizam, financije, IT i javni sektor). Najvažniji sektori industrijske proizvodnje su prehrambena industrija, farmacija, IT sektor, proizvodnja električne opreme i brodogradnja. Najveći trgovinski partner Hrvatske je Evropska unija. Javni dug države na kraju 2023. godine iznosio je 48,2 milijarde eura, odnosno oko 63% BDP-a.

Turizam

Turizam je ključni dio uslužnog sektora i čini oko 20% hrvatskog BDP-a. Njegov pozitivan efekt osjeti se u svim segmentima hrvatske ekonomije. Ova industrija se smatra izvoznom djelatnošću jer značajno smanjuje vanjskotrgovinski deficit.

U 2023. godini Hrvatsku je posjetilo 20,6 miliona turista koji su ostvarili 108 miliona noćenja, što su rekordni brojevi. Najviše turista dolazi iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske i Češke, uz značajan broj domaćih turista. Prosječna dužina boravka turista je oko 5 dana.

Infrastruktura

U središtu razvoja hrvatske infrastrukture ostaje moderna mreža autoputeva. Do danas je Hrvatska izgradila više od 1.340 kilometara autoputeva, koji povezuju Zagreb sa svim ostalim regijama i dio su ključnih evropskih koridora. Nedavni veliki projekat je i Pelješki most, otvoren 2022. godine, koji je kopneno povezao jug Hrvatske s ostatkom zemlje.

Hrvatska ima željezničku mrežu koja se prostire na 2.617 kilometara. Najznačajnije pruge su dio Panevropskih koridora koji povezuju luku Rijeka s Budimpeštom te Ljubljanu s Beogradom, obje preko Zagreba.

Međunarodni aerodromi nalaze se u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Zadru, Puli, Rijeci i Osijeku.

Najprometnija teretna luka u Hrvatskoj je Rijeka, a najprometnije putničke luke su Split i Zadar. Sistem trajekata i katamarana povezuje naseljena ostrva s obalom.

Naftovodni sistem povezuje luku i naftni terminal Omišalj (Rijeka) s rafinerijama u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Plinovodni sistem je dobro razvijen, a strateški značaj ima LNG terminal na ostrvu Krku, pušten u rad 2021. godine, koji osigurava diversifikaciju opskrbe plinom.

Proizvodnja energije u Hrvatskoj pokriva oko 50% nacionalne potražnje za prirodnim plinom i oko 20% potražnje za naftom. Nuklearna elektrana Krško, koja je u 50%-tnom vlasništvu Hrvatske elektroprivrede, i dalje osigurava oko 15% potreba Hrvatske za električnom energijom.

Demografija

Prema popisu iz 2021. godine, s populacijom od 3.871.833 stanovnika, Hrvatska se suočava sa značajnim demografskim padom. Gustina naseljenosti iznosi 68,4 stanovnika po kvadratnom kilometru, a očekivani životni vijek je oko 77 godina. Stopa fertiliteta je oko 1,4 djeteta po majci, što je i dalje među nižima u svijetu. Demografske projekcije ukazuju na nastavak smanjenja broja stanovnika.

Hrvatska je naseljena uglavnom Hrvatima (91,6%). Manjinske grupe uključuju Srbe (3,2%), Bošnjake (0,6%), Rome (0,4%), Talijane (0,3%), Albance (0,3%), Mađare (0,2%) i druge.

Prema vjerskoj pripadnosti, većinu čine rimokatolici (79%), a slijede pravoslavni hrišćani (3,3%), muslimani (1,3%), protestanti (0,2%) te ostali kršćani. Značajan je i postotak nereligioznih, ateista i agnostika (ukupno preko 9%).

Tražite posao u Hrvatskoj?

Ukoliko tražite svoj prvi posao ili novo radno mjesto u Hrvatskoj onda obavezno pogledajte u nastavku nekoliko sajtova koji nude oglase za nova radna mjesta ili postavljanje vlastitog oglasa za zapošljavanje:

1. http://www.posao.hr/
2. http://jooble.com.hr/
3. http://burzarada.hzz.hr/default.aspx
4. http://www.boljiposao.com/
5. http://www.oglasnik.hr/
6. http://posao.se/
7. http://www.moj-posao.net/