Šutnja je zlato
Sastav 1 🇭🇷
Iako svi očekuju kad kažete “šutnja je zlato” da napišete neki mudar tekst sa jasnom poukom o posljedicama za ljude koji su imali dug jezik, niko nikad ne obraća pažnju na to da šutnja nekad može biti bukvalno zlato.
Tišina je dragocjena u našem brzom, bučnom svijetu. To je trenutak mira i spokojstva, gdje se naši umovi mogu odmoriti, a naše misli slobodno lutati. Mnogi ljudi vjeruju da je šutnja zlato, jer nam omogućava da razmislimo o sebi i svojim osjećajima, da budemo mirni i osluškujemo svijet oko sebe, te da pronađemo osjećaj unutarnjeg mira.
Za djecu je tišina posebno važna. U svijetu punom buke može im biti teško koncentrirati se, slušati i učiti. Stvaranjem trenutaka tišine tijekom dana, djeca mogu naučiti cijeniti snagu tišine i razumjeti vrijednost odvajanja vremena za slušanje vlastitih misli i osjećaja.
Jedan od načina na koji djeca mogu iskusiti dobrobiti tišine su tihe aktivnosti poput čitanja, crtanja ili jednostavnog sjedenja i gledanja šta se oko njih dešava. Ove aktivnosti omogućavaju djeci da usredotoče svoj um, razmisle o svojim emocijama i pronađu osjećaj smirenosti.
Drugi način da iskusite moć tišine je kroz meditaciju ili jogu. Ove prakse mogu pomoći djeci da smire svoje umove, opuste svoje tijelo i pronađu osjećaj mira i blagostanja.
Konačno, šutnja je također vrijedan alat za komunikaciju. Kada odvojimo vrijeme da saslušamo druge, budemo mirni i usredotočeni na sagovornike, možemo bolje razumjeti njihove perspektive, emocije i potrebe. Ovo je posebno važno u vezama, gdje je dobra komunikacija ključna.
Poslao: Mateja Knežić, Osijek
Sastav 2 🇷🇸
U svakodnevnom životu koristimo reči da bismo komunicirali sa drugima, da bismo izrazili svoje misli i emocije i da bismo izgradili odnose. Međutim, ponekad smo toliko fokusirani na razgovor i razmenu naših misli da zaboravimo da slušamo i da budemo svesni reči koje koristimo.
Ovo je bio slučaj sa ženom po imenu Emili. Emili je volela da priča i činilo se da joj nikada ne ponestaje reči. Pričala bi o svemu i svačemu, od svojih razmišljanja o najnovijim vestima do, planova za vikend. Emili je verovala da su njene reči način da se poveže sa drugima i da ih usreći.
Međutim, jednog dana, Emili je otkrila da se njena ljubav prema pričanju obila o glavu. Saznala je da su njene reči povredile nekoga do koga joj je zaista stalo i da su stvari koje je rekla izazvale razdor u njihovom odnosu.
Emili je bila šokirana i srce joj je bilo slomljeno. Nikada nije nameravala da nanese štetu, ali je shvatila da njene reči imaju moć i uticaj o kojima nikad ranije nije razmišljala.
Od tog trenutka, Emili je svesno pokušavala da više vodi računa o rečima koje je koristila. Odvojila je vreme da sasluša druge i da razmisli o uticaju svojih reči, pre nego što bi progovorila. Naučila je da pažljivo bira reči, da se izražava na ljubazan i saosećajan način i da sluša druge bez prekidanja i upadanja u reč.
Kroz svoje iskustvo, Emili je otkrila da reči imaju moć koja prevazilazi samo komunikaciju. One mogu da budu izvor utehe, podrške i radosti, ali mogu da budu i izvor štete i gubitka.
Vodeći računa o rečima koje koristimo, možemo naučiti da ih upotrebljavamo na vlastitu, ali i korist drugih ljudi.
Poslao: Sara Jovanović, Novi Sad
Sastav 3 🇲🇪
Sastav tri je primjer dijaloga na ovu temu.
Osoba 1: “Sjećaš li se vremena kad smo bili djeca, baš smo bili kul?”
Osoba 2: “Naravno! Ti posebno. Ti si uvijek bio onaj sa najnovijim igračkama i najkul odjećom.”
Osoba 1: “Stvarno? Iznenađen sam što si to mislila o meni. Nisam baš siguran da sam bio tako kul.”
Osoba 2: “Oh, definitivno! Prije sam se ugledala na tebe i željela da mogu biti kul kao ti. Šteta što si se promjenio”
Osoba 1: “Pa, polaskan sam. Ali zašto sada nisam kul?”
Osoba 2: “Uh, ne znam. Pomalo si dosadan. Pretpostavljam da se stvari mijenjaju, znaš?”
Osoba 1: “Ni ti nisi ništa bolja.”
Osoba 2: “Oprosti, nisam te htjela uvrijediti. Samo sam naglas razmišljala.”
Osoba 1: “U redu je. Cijenim tvoju iskrenost. Ali ponekad je bolje razmisliti prije nego što progovoriš.”
Osoba 2: “Imaš pravo. Trebala sam razmisliti prije nego što sam to rekla. Žao mi je ako sam te povrijedila.”
Osoba 1: “Bez brige. Odrasla sam osoba, mogu to podnijeti. Ali važno je zapamtiti da naše riječi mogu imati veliki uticaj na druge. Zato je uvijek bolje biti promišljen i mudro birati riječi.”
Osoba 2: “Svakako ću to imati na umu. Ponekad je bolje samo ćutati i slušati.”
Poslao: Goran Lekić, Bar
Sastav 4 🇧🇦
U četvrtom dijalogu, prijatelj se zanio i posudio više para nego što je zapravo bilo neophodno. Da se vodio devizom “šutnja je zlato” ne bi bio u problemu.
Osoba 1: “Zdravo prijatelju, imaš li minutu? Moram razgovarati s tobom o nečem važnom.”
Osoba 2: “Naravno, šta ima?”
Osoba 1: “Trenutno sam u maloj financijskoj nevolji i pitao sam se možeš li mi posuditi para.”
Osoba 2: “Naravno! Koliko ti treba, 1000 eura?”
Osoba 1: “Pa, nadao sam se da ću posuditi 200 eura, ali 1000 eura je još bolje.”
Osoba 2: “Hmmm… Nema problema! Evo, uzmi 1000 eura. Kad vraćaš?”
Osoba 1: “Uf hvala ti puno! Stvarno cijenim ovo. Vratit ću ti što prije budem mogao, do kraja mjeseca sigurno.”
Mjeseci prolaze…
Osoba 2: “Zdravo, hoćeš li mi brzo vratiti pare?”
Osoba 1: “Oh, izvini. Htio sam ti to reći. Stvari su u posljednje vrijeme jako zategnute.”
Osoba 2: “Razumijem, ali prošlo je već nekoliko mjeseci. Možeš li mi dati konkretan datum kada ćeš mi moći vratiti pare?”
Osoba 1: “Nisam siguran. Nemam sad.”
Osoba 2: “Shvatam. Pa, nisam ters, ali stvarno mi trebaju pare nazad. I ja moram platiti račune, znaš.”
Osoba 1: “Znam i žao mi je. Vratiću ti kad budem imao.”
Poslao: Amar Sejdić, Travnik