Kako alkohol deluje na ljude?

Ako ste nekada primetili ljudsko biće koje je popilo malo više nekog alkoholnog pića, sigurno ste primetili očiglednu promenu u njenom/njegovom ponašanju. Ljudska bića sa alkoholom u krvi najčešće ne koordiniraju svojom komunikacijom ispravno, već pričaju prvo što ima padne na pamet, poseduju poremećenu ravnotežu i eventualno, postanu sanjivi.

Alkoholi su providne tečnosti na sobnoj temperaturi, lako se rastvaraju u vodi, poseduju nižu temperaturu isparavanja od vode i veoma su zapaljivi, pa se mogu koristiti i kao gorivo. Alkohole možemo dobiti putem fermentacije voća ili zrnevlja (kao na primer vino ili pivo, respektivno), destilacijom fermentisanog voća (viski, rum, vodka ili džin), hemijskom modifikacijom fosilnih goriva kao što su prirodni gas, nafta ili ugalj (industrijski alkohol)  i  reagovanjem vodonika i ugljen monoksida (metanol). Svim alkoholima je zajedničko posedovanje OH grupe u molekulu, a alkohol koji se nalazi u alkoholnim pićima je etanol (C2H5OH).

OH grupa

OH grupa

Kada popijemo čašu piva, oko 20 % alkohola se apsorbuje u želucu, dok se ostalih 80 % apsorbuje u tankom crevu.

U opštem slučaju, što je veća koncentracija alkohola u piću, to se alkohol brže apsorbuje, a rastvoreni gasovi u piću ubrzavaju apsorpciju. Nakon što se apsorbuje, alkohol se rastvara u krvi koja ga prenosi do drugih tkiva u telu. Nakon dolaska alkohola u krv, počinje eliminacija alkohola iz tela brzinom od oko 15 mililitara na sat, pri čemu bubrezi i pluća eliminišu po 5 % alkohola, dok se ostali alkohol u jetri razgradi najpre do acetaldehida, a zatim do sirćetne kiseline (CH3COOH), dva protona i dva elektrona. Sirćetna kiselina se dalje može koristiti za stvaranje masnih kiselina ili može biti razložena na ugljen dioksid i vodu.

Alkohol najviše deluje na nervne ćelije u mozgu, smanjujući aktivnost pobuđivačkih nervnih putanja (pre svih neurotransmitera glutamina), a povećavajući aktivnost inhibitorskih nervnih putanja (pre svih neurotransmitera GABA), što dovodi do karakterističnog osećanja opijenosti.

Alkohol takođe iritira zidove želuca i tankog creva, što dovodi do mučnine u stomaku; povećava priliv krvi u stomak što dovodi do povećanog lučenja želudačne kiseline (HCl); povećava priliv krvi ka koži, što uzrokuje povećani gubitak telesne toplote, a ljudi koji popiju previše alkohola najpre osećaju vrućinu, a zatim im postaje hladno. Posle povlačenja alkohola javlja se mamurluk – neprijatan fiziološki i psihološki osjećaj (mučnina, vrtoglavica, slabost, glavobolja, znojenje, teskoba).