Kako kafa deluje na mozak?

Mnogi ljudi imaju običaj da piju kafu jer imaju utisak da ih ona razbuđuje. Hemijska supstanca kofein koja se nalazi u kafi, blokira akciju određenih supstanci koje signaliziraju mozgu da je vreme za spavanje.

Vezivanje hemijske supstance adenozina za adenozinske receptore u mozgu usporava aktivnost nervnih ćelija, što interpretiramo kao stanje pospanosti. Vezivanje adenozina, takođe, uzrokuje proširivanje krvnih sudova u mozgu. Adenozin se u našim telima stvara tokom dnevnih aktivnosti (mišićne ćelije ga stvaraju tokom naprezanja, tj. vežbe ili rada). Međutim, nervni receptori u mozgu nisu u stanju da razlikuju adenozin od kofeina, a vezivanje kofeina ne usporava rad nervnih ćelija već ga čak i ubrzava.

kafa

 

Kofein, takođe, za razliku od adenozina, uzrokuje sužavanja krvnih sudova. Ako sa kofeinom blokiramo adenozinske receptore u mozgu, povećavamo aktivnost neurona (nervnih ćelija) u mozgu tada hipofiza posmatra sve aktivnosti u mozgu i misli kako se dešava neka uzbuna pa stoga signalizira nadbubreženim žlezdama da povećaju lučenje adrenalina (epinefrina), hormona koji uzrokuje širenje zenica i disajnih puteva, ubrzavanje kucanja srca, priliv krvi u stomak, zatezanje mišića, sužavanje krvnih sudova na površini tela kako bi se povećao priliv krvi ka mišićima, kao i oslobađanje šećera iz jetre u krv kako bi se obezbedila ekstra energija.

Kofein, takođe, povećava nivo dopamina (neuroprenosnika koji aktivira centre za pobuđivanje osećaja zadovoljstva) u mozgu, za šta se smatra da uzrokuje pojavu zavisnosti od kafe prilikom svakodnevnog konzumiranja.

Osim neprirodno izazvanog stanja budnosti, kofein stvara i niz drugih neprilika tokom dugotrajnog konzumiranja. Tako, na primer, ako često pijemo kafu, onda smo se verovatno navikli da veštačkim putem izazivamo lučenje adrenalina u krv, pa ćemo postati umorni i depresivni čim nivo adrenalina u krvi opadne. Mnogi ljudi tada opet popiju kafu, ali držanje tela čitav dan u stanju uzbune nije veoma zdravo, a i čini nas napetim i razdražljivim.

Međutim, najveći problem u vezi sa dugotrajnim konzumiranjem kofeina je njegov uticaj na san. Poluživot kofeina je oko 6 sati. To znači da ako ste oko 3 sata popodne popili kafu od oko 200 miligrama kofeina, u 9 sati će još oko 100 miligrama klofeina biti prisutno u vašoj krvi. Moći ćete da zaspite, ali ćete propustiti odmaranje u stanju dubokog sna. Probudićete se ne toliko sveži, i možda ćete pomisliti kako će vas jedna jutarnja kafa sigurno razbuditi i tako će se čitav krug zatvoriti i proces pijenja kafe nastavljati. Ovo je i razlog zašto oko 90 % stanovnika naše planete svakodnevno pije kafu.

Kada dugotrajni konzumenti kafe odluče da prestanu da je piju, mogu imati problema sa umorom i depresijom usled smanjenog lučenja adrenalina u krv, kao i sa glavoboljom usled širenja krvnih sudova u glavi. Iz razloga zavisnosti kofein se nažalost, stavlja i u mnoga osvežavajuća pića (npr. koka-kole, pepsi-kole…) kako bi se konzumenti navikli na njih i sve više ih kupovali.