Upoznajte Optimusa: Robot koji obećava da će promeniti svet

Kada je Ilon Mask 2021. godine najavio da Tesla pravi humanoidnog robota, na binu je izašao čovek obučen u kostim robota i počeo da igra. Mnogi su se smejali, misleći da je u pitanju još jedna marketinška šala ekscentričnog milijardera.

Danas se više niko ne smeje.

Samo par godina kasnije, Tesla Optimus je postao realnost. To je robot koji hoda, može da podigne jaje a da ga ne razbije, i koji već uči da radi u fabrikama. Ovo nije samo nova igračka za bogataše; ovo je projekat koji ima ambiciju da potpuno promeni svetsku ekonomiju i način na koji živimo.

Evo šta sve treba da znate o mašini koja bi uskoro mogla da vam skuva kafu ili sklopi automobil.

Šta je zapravo Optimus?

Optimus, poznat i kao Tesla Bot, je humanoidni robot opšte namene. To znači da nije napravljen da radi samo jednu stvar (kao ruka koja zavrće šrafove u fabrici), već je dizajniran da radi sve ono što može i čovek.

Visok je oko 173 centimetra i težak oko 57 kilograma. Njegov oblik namerno imitira ljudsko telo – ima dve noge, dve ruke sa pet prstiju i glavu. Ovo nije slučajno. Ceo naš svet, od kvaka na vratima do stepenica i alata, dizajniran je za ljude. Da bi robot bio koristan u našem svetu, mora da se kreće i funkcioniše kao mi.

Mozak iz automobila

Ono što Optimusa izdvaja od drugih robota (poput onih iz Boston Dynamics-a koji prave salto) jeste njegov mozak. Optimus koristi istu veštačku inteligenciju koja se nalazi u Tesla automobilima za samostalnu vožnju.

On ne prati samo unapred programirane korake. On gleda svet oko sebe pomoću kamera, prepoznaje prepreke, uči iz grešaka i donosi odluke u realnom vremenu. To znači da ga ne morate programirati za svaki pokret. Možete mu, teoretski, samo pokazati kako se slaže veš, i on će to naučiti gledajući vas.

Šta on sve može danas?

Napredak ovog robota je neverovatan. Najnovija verzija, Gen 2, pokazala je zapanjujuću preciznost i fluidnost pokreta.

U demonstracijama smo videli kako Optimus hoda prilično prirodno (iako i dalje malo sporo), kako radi čučnjeve da bi održao ravnotežu i, što je najvažnije, kako koristi šake. Njegovi prsti su opremljeni senzorima koji mu daju osećaj dodira. On može da uzme nežno, sirovo jaje i prebaci ga iz jedne posude u drugu bez lomljenja, što je za robotiku ogroman izazov.

Takođe, videli smo snimke kako Optimus slaže majicu. Iako ga u toj fazi i dalje nadgledaju ljudi, brzina kojom uči nove zadatke je impresivna.

Plan: Od fabrike do vaše dnevne sobe

Maskov plan je jasan. Optimus će prvo biti poslat u “najopasnije okruženje” – Tesline fabrike. Tamo će raditi dosadne, repetitivne i opasne poslove koje ljudi ne žele da rade, poput prenošenja teških delova ili rada sa opasnim hemikalijama.

Kada se dokaže u fabrici, plan je da se ponudi širokom tržištu. Zamislite robota koji vam kosi travu, ide u prodavnicu, čisti kuću ili brine o starijim osobama. Mask predviđa da će ovaj robot doneti “doba izobilja”, gde će radna snaga biti neograničena, a proizvodi i usluge drastično jeftiniji.

Koliko će to da košta?

Iako zvuči kao tehnologija koja košta milione, cilj je da Optimus bude dostupan. Ilon Mask je izjavio da bi cena robota, kada krene masovna proizvodnja, trebalo da bude niža od cene automobila – procenjuje se na oko 20.000 dolara.

Da li treba da se plašimo?

Naravno, svaka priča o humanoidnim robotima budi sećanja na film Terminator. Strah da će nam roboti uzeti poslove ili da će se okrenuti protiv nas je prisutan.

Što se tiče poslova, promena je neminovna. Kao što su traktori zamenili motike, tako će i roboti zameniti ljude na teškim fizičkim poslovima. To će verovatno stvoriti potrebu za novim vrstama poslova (ljudi koji popravljaju i nadgledaju robote).

Što se tiče bezbednosti, Mask tvrdi da se na tome ozbiljno radi i da će roboti imati hardverske kočnice koje se ne mogu hakovati.

Budućnost je pred vratima

Optimus više nije samo ideja. On je tu. Iako još uvek nije savršen i nećemo ga sutra videti u supermarketu, tehnologija napreduje tolikom brzinom da bi za pet do deset godina posedovanje robota u kući moglo biti normalno kao što je danas posedovanje mašine za sudove.

Pitanje više nije da li će se to desiti, već da li smo spremni za svet u kome mašine hodaju pored nas.