Koja je razlika između benzina, kerozina i dizela?

Nafta predstavlja tečnost koja sadrži smešu raznih alifatičnih ugljovodonika, tj. molekula koji su sastavljeni samo od atoma vodonika i ugljenika u kojima se ugljenikovi atomi međusobno povezuju gradeći lančane (neciklične) molekule različitih dužina. Ugljovodonični molekuli različitih dužina poseduju i različite osobine i ponašanje.

Tako, npr. metan (CH4) predstavlja gas koji je toliko lak da pluta na helijumu. Takođe, i etan (C2H6), propan (C3H8) i butan (C4H10) su takođe gasovi, a sa povećanjem dužine ugljovodoničnog lanca raste i tačka ključanja ugljovodonika, pa tako pri atmosferskom pritisku, metan ključa na –107 oC, etan na –66 oC, propan na –43 oC, a butan na –18 oC.

Tako su ugljovodonici sa brojem ugljenikovih atoma u lancu od 5 do 19 tečnosti na sobnoj temperaturi, dok se svi ugljovodonici sa više od 19 ugljenikovih atoma u lancu nalaze u čvrstom stanju na sobnoj temperaturi.

Usled povećanja tačke ključanja sa dužinom ugljovodoničnog lanca, svi ugljovodonici iz nafte se mogu razdvojiti destilacijom, a upravo se ovaj proces koristi u rafinerijama nafte prilikom njene prerade – sirova nafta se zagreva i lanci različitih dužina jedni za drugima isparavaju sa postepenim povećanjem temperature.

Tečnosti sa ugljovodoničnim sastavom izmedju C5H12 i C7H16 veoma su lagane i lako isparljive, a nalaze primenu kao rastvarači. Iz ovih tečnosti se mogu napraviti brzo isparavajuće tečnosti za čišćenje, kao što su npr. rastvarači za boje i drugi brzo-isparavajući proizvodi.

Ugljovodonici od C7H16 do C11H24 zajedno čine benzin. Svi benzinski ugljovodonici isparavaju na temperaturama ispod tačke ključanja vode.

Opseg od C12H26 do C15H32 sačinjava smešu pod imenom kerozin.

Svi teži ugljovodonici do C19H40 sačinjavaju dizel gorivo i teža gorivna ulja (kao što je npr. ulje za grejanje kuća).

Još teže smeše ugljovodonika na prelazu između tečnih i čvrstih ugljovodonika na sobnoj temperaturi sačinjavaju ulja za podmazivanje. Ova ulja ne isparavaju na uobičajenim temperaturama, pa tako npr. mašinsko ulja može ceo dan raditi na oko 120 oC, a da pri tome ni malo ne ispari. Ova ulja se mogu kretati od veoma lakih (npr. 3-in-1 ulje), preko različito gustih motornih i veoma gustih alatnih ulja do polučvrstih masti, u koje spada i vazelin.

Ugljovodonici sa lancima od po više od 20 ugljenikovih atoma predstavljaju čvrste supstance, počevši od parafinskog voska, katrana i na kraju asfaltnog bitumena koji se koristi za pravljenje asfaltnih puteva. I tako, sve ove različite supstance dolaze iz sirove nafte, a jedina razlika među njima je u dužini ugljovodoničnog lanca.

2 0 komentara