Čemu služi ono “klap” kod snimanja filmova?

Ukoliko poznajete princip rada video kamkordera, onda ste se verovatno navikli da se zvučni i video zapis snimaju na istoj traci. Međutim, prilikom snimanja filmova, zvuk i slike se snimaju na dve različite trake, pa ih je stoga kasnije, prilikom montaže neophodno sinhronizovati. Naime, slike se snimaju na filmu kamere, dok se zvuk snima na odvojenim analognim magnetnim tape rekorderima (ili u novije vreme, na digitalnim trakama kao što su DAT trake).

Crno-bela “klap” ploča ili filmska klapa, predstavlja tradicionalni način za upravljanje sinhronizacijom. Na ploči se izbrisivim flomasterom ispisuje naziv scene i broj pokušaja. Ova informacija se kasnije koristi za identifikovanje snimka tokom montaže, a potrebno je samo izvršiti sinhronizovanje zvuka “klap” sa zvučnog zapisa i vizuelnog “klap”-a sa video trake. U novije vreme se znatno češće koristi digitalna tabla koja predstavlja modernu verziju klape. Naime, u ovom slučaju tape rekorder sadrži generator vremenskog koda, koji se kontinualno snima na specijalnom tragu trake. Ovaj vremenski kod se, takođe, kontinualno prikazuje na velikom LED displeju na digitalnoj tabli. Prikazivanjem digitalne table kameri pre nego što je započela akcija, montažer poznaje tačnu vrednost vremenskog koda i može ga sinhronizovati sa filmom. Digitalna tabla ponekad sadrži i klapu mada joj on nije naročito potreban. S druge strane, digitalna ploča mora posedovati mesto na kome će se ispisivati oznaka scene, jer je identifikovanje snimka i dalje veoma važno prilikom montaže.

klapavideo