Zašto većina startapa propadne? 5 grešaka koje početnici u biznisu skupo plaćaju

Pokretanje sopstvenog biznisa je san mnogih. Ideja da ste sami svoj gazda, da radite ono što volite i da sami određujete svoje radno vreme zvuči savršeno. Međutim, statistika je surova. Veliki broj novih firmi se ugasi već u prve dve godine poslovanja.

Razlog za neuspeh retko leži u nedostatku entuzijazma ili lošoj sreći. Najčešće je reč o tipičnim početničkim greškama koje se ponavljaju iz generacije u generaciju. Dobra vest je da se te greške mogu izbeći ako znate na šta da obratite pažnju.

Ako planirate da zaplovite u preduzetničke vode, ovo su zamke koje morate zaobići.

Zaljubljivanje u ideju umesto u rešenje problema

Ovo je verovatno najčešća greška. Početnici često dobiju ideju za proizvod ili uslugu koja se njima lično sviđa i u koju su emotivno investirani. Potroše mesece i hiljade evra da je razviju, a da prethodno nisu proverili da li to tržištu uopšte treba.

Biznis ne služi da zadovolji vaš ego, već da reši nečiji problem. Pre nego što uložite prvi dinar, pitajte potencijalne kupce šta misle. Napravite anketu, ponudite prototip ili pokušajte da prodate ideju pre nego što je napravite. Ako niko nije spreman da plati za vaše rešenje, nije važno koliko je vaša ideja genijalna na papiru – u praksi je neodrživa.

Pokušaj da prodate svima

Kada pitate početnika ko je njegova ciljna grupa, odgovor je često: Svi. To je siguran put ka neuspehu. Ako pokušavate da se obratite svima, na kraju se ne obraćate nikome.

Mala firma ne može da se takmiči sa gigantima koji imaju ogromne budžete za marketing. Vaša snaga leži u specijalizaciji. Morate tačno definisati ko je vaš idealni kupac. Koliko ima godina? Gde živi? Šta ga muči? Šta voli? Kada suzite fokus, vaš marketing postaje jeftiniji i efikasniji, a kupci vas doživljavaju kao eksperta za njihovu specifičnu potrebu.

Zanemarivanje finansija i toka novca

Mnogi kreativni ljudi ulaze u biznis, ali beže od tabele sa troškovima. Česta greška je preterano trošenje na početku na stvari koje ne donose profit – skup kancelarijski nameštaj, vrhunski logo ili najbolji softver, dok se zanemaruje budžet za prodaju.

Još opasnija greška je mešanje privatnog i poslovnog novca. To stvara haos i onemogućava vas da vidite da li firma zaista zarađuje ili samo preživljava zahvaljujući vašoj ušteđevini. Morate znati tačno koliki su vam fiksni troškovi svakog meseca i koliko morate da prodate samo da biste bili na nuli.

Očekivanje da će se proizvod prodavati sam od sebe

Postoji zabluda da je dobar proizvod dovoljan. Mnogi misle: Ako napravim najbolje kolače u gradu, ljudi će sami doći. Nažalost, neće. Živimo u bučnom svetu gde se svi bore za pažnju.

Bez marketinga i prodaje, vaš biznis je kao da namigujete devojci u mraku. Vi znate šta radite, ali niko drugi to ne vidi. Morate biti spremni da polovinu svog vremena provedete u promociji onoga što radite, bilo kroz društvene mreže, preporuke ili plaćene reklame. Stidljivost u biznisu ne donosi profit.

Sindrom Supermena: Sve ću sam

Na početku, vi ste verovatno i direktor, i čistačica, i računovođa, i dostavljač. To je normalno u prvoj fazi. Međutim, problem nastaje kada biznis krene da raste, a vi i dalje odbijate da delegirate poslove.

Mnogi preduzetnici upadaju u zamku perfekcionizma, misleći da niko ne može da uradi posao tako dobro kao oni. To vodi ka sigurnom sagorevanju (burnout). Vaš zadatak kao vlasnika je da radite na biznisu (strateški razvoj), a ne samo u biznisu (operativni zadaci). Naučite da angažujete honorarce, knjigovođe ili asistente kako biste oslobodili svoje vreme za ono što donosi najveću vrednost firmi.

Zaključak

Greške su sastavni deo svakog uspeha i nemoguće ih je potpuno izbeći. Ipak, učiti na tuđim greškama je mnogo jeftinije i bezbolnije nego na svojim. Budite fleksibilni, slušajte tržište i nemojte se plašiti da promenite kurs ako vidite da nešto ne funkcioniše. Upornost je važna, ali prilagodljivost je ono što odvaja uspešne od onih koji odustaju.