Prosječna plata u Hrvatskoj
Sve informacije u ovom tekstu odnose se na tekuću, 2014. godinu, a prenosi ih Državni zavod sa statistiku (DZS) Republike Hrvatske.
Ovaj članak sadrži sledeće sekcije:
- Prosječna plata u Hrvatskoj
- Uopšteno o Hrvatskoj
- Ekonomija
- Turizam
- Infrastruktura
- Demografija
- Posao u Hrvatskoj
Prosječna plata u Hrvatskoj
Prema informacijama koje prenosi Državni zavod za statistiku (DZS), prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u Hrvatskoj iznosi 5.506 kuna, odnosno 721 euro. Najveća prosječna plata se isplaćuje radnicima u aviosaobraćaju, a iznosi 10 hiljada kuna (1.310 eura). Radnici koji rade u marketingu imaju prosječnu platu od 9.155 kuna (1.200 eura), dok zaposleni u računarstvu zarađuju 8.573 kune (1.123 eura). U iznosima većim od 8.000 kuna prosječna plata se isplaćuje i u vađenju nafte i plina (8.326 kuna), financijskim uslužnim djelatnostima (8.321 kunu), telekomunikacijama (8.186 kuna), upravljanju i savjetovanju (8.149 kuna) i farmaceutskoj industriji (8.318 kuna). U odnosu na pomenuta zanimanja najniže prosječne plate se isplaćuju radnicima u proizvodnji odjeće koji imaju prosječnu platu u iznosu od 2.917 kuna (382 eura), u zaštitnim i istražnim djelatnostima 3.040 kuna (398 eura), a u upravljanju i održavanju zgrada i uređenju okoline 3.224 kune (422 eura).
Uopšteno o Hrvatskoj
Republika Hrvatska je demokratski uređena evropska država koja se nalazi na Balkanskom poluostrvu u jugoistočnom dijelu Europe. Glavni i najveći grad je Zagreb. Hrvatska se prostire na 56,594 kvadratnih kilometara, a ima raznoliku, uglavnom kontinentalnu i mediteransku klimu. Hrvatska Jadranska obala broji više od hiljadu ostrva. Populuacija ove zemlje iznosi 4,267,558 miliona stanovnika, većinom Hrvata, a većinska religijska opredijeljenost je rimokatolicizam. Ova zemlja je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Evrope, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog pakta (NATO), a od 1. jula prošle godine i 28. članica Evropske unije. Ugostiteljski sektor dominira Hrvatskom ekonomijom a iza njega slijede industrijski sektor i poljoprivreda. Turizam je značajan izvor prihoda tokom ljetnje sezone, a Hrvatska se nalazi na 18. mjestu najpopularnijih svjetskih turističkih destinacija.
Ekonomija
Hrvatska ima visoku uvoznu tržišnu ekonomiju. Hrvatski udio izvoza robe u BDP-u u 2014. godini iznosi 20.5%, što je jedan od najnižih u regionu. Radno je sposobno 3,7 miliona stanovnika, odnosno 1,9 miliona žena i 1,7 miliona muškaraca. Podaci iz četvrtog mjeseca 2014. godine pokazuju da je trenutno zvanično nezaposleno 22.3% radno sposobnog stanovništva. Ugostiteljski sektor dominira Hrvatskom ekonomijom, a prema podacima za tekuću godinu 2,7% radno sposobnog stanovništva je zaposleno u poljoprivredi, 32.8% u industriji a najveći dio od 64.5% zaposlen je u ugostiteljstvu. Najveći dio industrijske proizvodnje fokusiran je na brodogradnju, proizvodnju hrane, farmaciju, informatiku i drvnu industriju, a najveći trgovinski partner je Evropska unija. Trenutni javni dug države iznosi 219,6 milijardi kuna.
Turizam
Turizam je dominantan dio Hrvatskog ugostiteljskog sektora koji sumira do 20% Hrvatskog BDP-a. Pozitivan efekat turističke industrije se osjeti u svim segmentima Hrvatske ekonomije, od povećanja broja zaposlenih u maloprodajnim poslovanjima, preko obrade industrijskih narudžbi, do sezonskog zapošljavanja radnika. Ova industrija se smatra izvoznim poslom jer značajno smanjuje vanjsku trgovačku neuravnoteženost ove zemlje. Procjenjuje se da 10 miliona turista posjeti Hrvatsku Jadransku obalu svake godine, a taj broj iz godine u godinu konstantno raste. Najviše turista dolazi iz Njemačke, Slovenije, Austrije i Češke, kao i same Hrvatske, a prosječna dužina boravka jednog turiste je 5 dana.
Infrastruktura
U središtu pažnje razvoja Hrvatske infrastrukture je brzo rastuća mreža autoputeva. Do septembra 2011. godine, Hrvatska je završila više od 1,100 kilometara autoputeva, spajajući Zagreb sa većinom drugih regiona, prateći razne Evropske rute i četiri Panevropska koridora.
Hrvatska ima prostranu željezničku mrežu koja se prostire na 2,722 kilometara, a sadrži 985 kilometara električnih pruga i 254 kilometra dvokolosječnih pruga. Najznačanije pruge u Hrvatskoj se nalaze u Panevropskom saobraćaju koje spajaju Rijeku sa Budimpeštom i Ljubljanu sa Beogradom, obe preko Zagreba.
Međunarodne zračne luke postoje u Zagrebu, Zadru, Splitu, Dubrovniku, Rijeci, Osijeku i Puli. Od januara 2011. godine Hrvatska ispunjava sigurnosne standarde međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva.
Najprometnija teretna luka u Hrvatskoj nalazi se u Rijeci, a najprometnije putničke luke nalaze se u Splitu i Zadru. Takođe, veliki broj manjih luka služi kao opsežan sistem za trajekte koji povezuju veliki broj ostrva i obalnih gradova.
U Hrvatskoj postoji 610 kilometara cjevovoda sirove nafte koje spajaju naftni terminal u Riječkoj luci sa rafnerijama u Rijeci i Sisku kao i nekoliko pretovarnih terminala. Sistem ima godišnji kapacitet od 20 miliona tona. Transportni sistem prirodnog gasa uključuje 2,113 kilometara cjevovoda prirodnog gasa i 300 pomoćnih struktura koje povezuju proizvodne platforme, skladište prirodnog gasa „Okoli“, 27 krajnje korisničkih i 37 distribucijskih sistema.
Proizvodnja energije u Hrvatskoj pokriva 85% nacionalne potražnje za prirodnim gasom i 19% potražnje za naftom. 2009. godine ukupna proizvodnja električne energije u Hrvatskoj je dostigla 12,725 GWh što je rezultiralo uvozom od 28.5% ukupne potrebe za električnom energijom. Veliki dio Hrvatskog uvoza dolazi iz nuklearne elektrane „Krško“, koja je 50% u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede, a obezbjeđuje 15% Hrvatske električne energije.
Demografija
Sa populacijom od 4,267,558 miliona žitelja, Hrvatska je 123. zemlja u svijetu po broju stanovnika. Gustina naseljenosti populacije iznosi 76 stanovnika po kvadratnom kilometru, a prosječan životni vijek pojedinca iznosi 76 godina. Stopa fertiliteta je jedno i po dijete po majci, jedna od najnižih u svijetu. Hrvatski zavod za statistiku predviđa da će se broj populacije smanjiti na 3.1 milion stanovnika do 2051. godine, ukoliko se ova stopa rađanja i stepena migracije stanovništva nastavi. Hrvatska je uglavnom naseljena Hrvatima (90.4%), a etnički je najhomogenija zemlja od svih bivših članica Jugoslavije. Manjinske grupe uključuju Srbe (4.4%), Bošnjake, Mađare, Italijane, Slovence, Njemce, Čehe, Rome i druge (5.9%). Većinsku religijsku opredjeljenost u Hrvatskoj sačinjavaju rimokatolici (86.3%), a od ostalih religijskih opredjeljenja tu su: pravoslavni hrišćani (4.4%), drugi hrišćani (0.6%), islamisti (1.5%), drugi neodređeni (0.4%) i ateisti i agnostici (6.7%).
Tražite posao u Hrvatskoj?
Ukoliko tražite svoj prvi posao ili novo radno mjesto u Hrvatskoj onda obavezno pogledajte u nastavku nekoliko sajtova koji nude oglase za nova radna mjesta ili postavljanje vlastitog oglasa za zapošljavanje:
1. http://www.posao.hr/
2. http://jooble.com.hr/
3. http://burzarada.hzz.hr/default.aspx
4. http://www.boljiposao.com/
5. http://www.oglasnik.hr/
6. http://posao.se/
7. http://www.moj-posao.net/